Želimo li zaista postati društvo koje neće samo deklarativno govoriti da nam trebaju djeca, društvo koje osigurava stvarni konkretni poticaj, mogućnost da ljudi rade, da od rada normalno žive i podižu svoju djecu praćeni mjerama stimulansa?
Smatramo da su obitelji temelj cjelovitog razvoja našeg društva, gospodarstva i države. Društvu treba biti u interesu da roditelji koji žele imati više djece, djecu zaista imaju bez straha od“kazni“. Ako majka koristi drugi porodiljni dopust nakon prvog, ona je zapravo kažnjena jer ima pravo samo na prosjek plaće zadnjih šest mjeseci koji je već bio umanjen za vrijeme prvog porodiljnog.
Demografske mjere trebaju roditeljima olakšati odluku da imaju i da lakše podižu djecu.
Nažalost, činjenica je da se mnogi koji bi htjeli imati djecu, za dijete ne odlučuju iz raznoraznih strahova: da će dobiti otkaz, da neće moći napredovati na poslu, da neće moći adekvatno riješiti stambeno pitanje ili da im ugovor na određeno neće produžiti.
Navedene strahove društvo može umanjiti raznim subvencijama, poticajima, oslobađanjem od plaćanja nekih poreza itd.
Financijsko stanje ne bi smjelo biti prepreka da netko ima više djece ako ih želi imati. Uvijek je najveća odgovornost na roditeljima, a li društvo treba prepoznati kako i kada pomoći u određenim segmentima.
Upravo zato Dubrovačka stranka smatra da je nužno ozbiljnije pristupiti demografskim mjerama koje su trenutno nedostatne, posebno ako ih usporedimo s nizom drugih europskih zemalja.
| Obitelj s troje djece | 1.500 kuna + 300 kuna |
|---|---|
| Obitelj s četvero djece | 1.500 kuna + 500 kuna |
| Obitelj s petero i više djece | 1.500 kuna + 1000 kuna |
Veliki broj naših sugrađana konzumira mjeru mjesečnog subvencioniranja tako da ćemo u narednom periodu uvesti novo rangiranje.
Navedenim rangiranjem nitko nije zakinut, a dodatno smo osnažili mjesečnu subvenciju za obitelji s više djece.
Sport i tjelesna aktivnost igraju važnu ulogu u svakodnevnom životu i radu čovjeka te su postali bitan i nezamjenjiv čimbenik u „kurikulumu“ s obzirom na to da imaju pozitivne učinke za svakog pojedinca; jačaju ljudsko zdravlje, važan su element za odmor i rekreaciju te predstavljaju osnovno sredstvo za poboljšanje radnih i obrambenih sposobnosti osobe.
O važnosti sporta za ljudsko tijelo i um govorilo se od davnina, još u staroj Grčkoj, te nam je i danas poznata izreka “U zdravom tijelu zdrav duh“. Kada se govori o dobrobitima tjelesnog vježbanja za čovjekovo zdravlje među njima se ističu prevencija bolesti i unapređenje općeg zdravlja. Od najranije životne dobi uloga sporta, ali i bilo koje tjelesne aktivnosti jest pozitivno djelovati na rast i razvoj organizma te funkcionalnih sposobnosti pojedinca.
Vježbanje i sport smanjuju razinu “hormona stresa“ – kortizola, a povećavaju razinu endorfina koji je zaslužan za osjećaj sreće i prirodne energije. Na taj način izbacuje se negativna energija iz organizma i čovjek bolje funkcionira.
Općenito se može reći da vježbanje odvlači pozornost od izvora stresa. Tjelesna aktivnost podiže kvalitetu života pojedinca djelujući na biološkom, zdravstvenom, odgojnom, obrazovnom, rekreativnom i stvaralačkom polju ljudskih djelatnosti. Uz samo bavljenje sportom segment kvalitetne prehrane u zadnjih nekoliko desetljeća postao je neizbježan.
Sport kao djelatnost od javnog interesa treba zauzimati značajno mjesto u strateškom razvoju Grada Dubrovnika te pri planiranju njegovog proračuna. Zahvaljujući Dubrovačkoj stranci koja svakodnevno ukazuje na važnost sporta i sportske infrastrukture napokon su pokrenuti određeni projekti kojima su postignuti bolji uvjeti za sportaše na području Grada Dubrovnika.
Kao idealan prostor za razvitak sportske infrastrukture grada, prepoznali smo trenutno degradirani prostor Gospinog polja koji je svakako za tu namjenu i predviđen prostorno planskom dokumentacijom Grada Dubrovnika (PPU, GUP, DPU). Međutim, ono za što se mi zalažemo je da se svi gradu potrebni sportski sadržaji planiraju i izvedu kao integralni i smisleni sportsko rekreacijski park koji će pružiti sve vrste sportske rekreacije, kako za potrebe profesionalnih sportaša i rekreativaca, tako i za sve stanovnike Grada Dubrovnika.
Trenutno postojeće izvedeno stanje u Gospinom polju je nezadovoljavajuće, kao i ono planirano DPU-om i stoga se naš prijedlog za realizaciju sportsko rekreacijskog parka sastoji od 5 točaka:
Kako smo u prošlom mandatu obećali gradnju nogometnog igrališta s pratećim svlačionicama gdje će profesionalci i amateri moći trenirati i igrati 365 dana u godini isto smo i izvršili.
Ovaj put obećavamo i čvrsto stojimo iza toga da će u nadolazećem mandatu Grad Dubrovnik dobiti modernu sportsku dvoranu koja će zadovoljiti sve potrebe sportaša i građana.
Uvjeti u kojima atletičari treniraju i rade nedostojni su kraljice sportova u 21. stoljeću, tako da će naši sugrađani koji se rekreativno ili profesionalno bave atletikom dobiti novu atletsku stazu.
Također obećavamo da će momčadski, ekipni i samostalni (pojedinačni) sportovi, tj. klubovi, imati tri puta više financijskih sredstava nego imaju trenutno jer kuna uložena u sport znači dvije kune manje uložene u zdravstvo. U potpunosti ćemo ukinuti članarine djeci koja treniraju sport jer ih je cilj poticati na bavljenje istim bez obzira na imovinski status njihovih roditelja. Zaključujemo da je sport u Gradu Dubrovniku značajno javno dobro i gospodarsko turistička kategorija za čiji je razvitak, između ostalog, nužna i potpora Grada. Uz ekonomiju, sport je uvijek bio stup i pokretač društva.
Poboljšajmo promet i prestanimo živjeti sa stresom hoćemo li propustiti sastanak, kasniti na posao ili izgubiti pola dana tražeći parking.
Velika analiza trenutne prometne situacije našega grada nije potrebna. Nedostaje nam parkirališnih mjesta, stvaraju se gužve na cestama, a vožnja kratkim relacijama traje pretjerano dugo. Naravno, to ne mora i neće biti sudbina svih nas.
Mi u Dubrovačkoj stranci imamo plan kako situaciju poboljšati, a za to je potrebno samo malo promisliti i baciti se na posao. Ponosni smo na svoj prelijepi Grad. Radi povijesnog naslijeđa, jedinstvene lokacije, uskih ulica i ograničene strukture prometnica, suočeni smo s ponekad kaotičnim prometom, a sve nas je barem jednom dnevno obuzeo očaj tražeći parkirališno mjesto.
Želimo poboljšati kvalitetu života svih naših sugrađana i vjerujemo kako će ovim prometnim preinakama ceste prodisati te će se povećati broj parkinga.
U 2021. godini planirana je gradnja garaže u samom centru grada, iza OTP banke, koja bi imala 400 parkirališnih mjesta i uvelike rasteretila život naših sugrađana.
Postoji puno lokacija u gradu gdje bi se mogle izgraditi parkirališne garaže ili prenamijeniti već neke postojeće, odnosno, proširiti njihove kapacitete:
Na većini gradskih igrališta mogu se napraviti garaže, a na krovu se mogu postaviti ponovno ta ista igrališta.
Vjerujemo da bi uspostava dodatnih autobusnih linija, koje bi frekventno prolazile uz lokacije budućih garaža i većih komunalnih parkirališta dodatno motivirala građane na korištenje tih kapaciteta. Ulice se mogu spojiti i time svima nama olakšati povezivanje, poput:
Zamislite da se uredi parking oko tvrđave na Srđu i da se s koncesionarom dogovori vožnja žičarom uračunata u mjesečnu cijenu parkiranja!
Možda za nas to zvuči avangardno, ali brojne svjetske metropole podzemnim su cestama riješile prometne gužve i Dubrovnik bi sigurno na taj način prodisao. Postoje nacrti i planovi, ali treba ih staviti konačno u funkciju.
U pojedinim organiziranim svjetskim gradovima samo se promet u pokretu odvija na cestama, dok se promet u mirovanju nalazi ispod ceste u javnim garažama. Budućnost je pred vratima!
Na raspolaganju nam stoji nova tehnologija uz koju se traženje parkinga i vožnja cestom mogu odvijati jednostavno!
Vez mnogima vrijedi suhog zlata. Što će vam barka ako nemate svoj vez, a vezova generalno uvijek ima premalo. Potražnja je daleko veća od postojećih kapaciteta pa mnogi odustanu od kupnje barke ili su već umorni od dugogodišnjeg čekanja na dobivanje stalnog veza. Građani Dubrovnika žive od turizma te se najveći broj upita odnosi upravo na nedostatak parkirnih mjesta i nedostatak komunalnog veza.
Svakodnevno radimo na osmišljavanju rasterećenja prometnica i u svom programu predstavljamo suvremenu točku kojom predlažemo da sva vozila u mirovanju trebaju biti u javnim ili privatnim garažama. Kako javnim garažama želimo doći do kvalitetnije regulacije prometa u mirovanju, tako i većim brojem komunalnih vezova želimo našim sugrađanima omogućiti izlaz na more.
Svečano su 2017. godine završeni radovi na komunalnoj lučici Batala, gdje se nalazi veliki broj plovila naših sugrađana, čime je gotova prva faza projekta. Drugom fazom projekta planiraju se izgraditi klupska kućica, dodatna parkirna mjesta, šetnica te manipulativni radni plato sa dizalicom. Predviđeno je i uređenje zelenog pojasa kojim će se odijeliti parkiralište od obalne šetnice. Na Mediteranu je standard jedan komunalni vez na dvadeset stanovnika, stoga je na području Grada Dubrovnika nužno otprilike oko 2000 komunalnih vezova za lokalno stanovništvo.
Samim time logično senameće potreba pronalaska alternativnih lokacija gdje bi građani mogli zadovoljiti svoje potrebe za sigurnim komunalnim vezom za svoja plovila.
Kao idealnu lokaciju za komunalnu luku predlagat ćemo i realizirati uvalu u Malom Zatonu jer je zaštićena od udara valova, a lokacija je udaljena svega nekoliko minuta vožnje od Mosta dr. Franja Tuđmana.
Pored navedene lokacije potrebno je privesti svrsi i akvatorij od samostana u Rožatu do Nautičkog centra u Staroj Mokošici.
Na ove dvije lokacije moguće je osigurati minimalno 500 komunalnih vezova čime bi se zadovoljile gotovo sve nužne potrebe naših građana.
Podaci Statističkog ljetopisa pokazuju da je u Republici Hrvatskoj 799.286 osoba, tj. 19,1% ukupnog stanovništva, starije od 65 godina te da smo zemlja čije je stanovništvo starije od prosjeka EU. Preslikamo li taj podatak na Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju, dolazimo do brojke od 8.140 umirovljenika u Gradu, tj. njih 23.193 na području županije.
Trend starenja stanovništva bilježi veliki rast već 70 godina te je krajnje vrijeme da se politika posveti sustavu koji nije u stanju odgovoriti na potrebe skrbi za stariju populaciju.
Ljudi također žive sve dulje što povećava udio starog i o brizi i njezi ovisnog stanovništva. U tom smislu, neophodno je da se unaprijedi sustav socijalne skrbi kroz povećanje kapaciteta i kvalitete ustanova za starije, kao i izvan institucija kroz priznavanje statusa njegovatelja.
Poražavajuće je da Republika Hrvatska prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije za 2015. godinu na raspolaganju ima samo 200 kreveta na 100.000 stanovnika u domovima za starije.
Projekt izgradnje doma umirovljenika nužan je i od velike važnosti za naš Grad. Našim sugrađanima treće životne dobi potrebna je bolja skrb i smanjeno vrijeme čekanja za trenutno dostupne domove.
Iako je, nakon višegodišnjeg zanemarivanja problema, planirana izgradnja dva doma umirovljenika u budućnosti ( pokraj Opće bolnice Dubrovnik i Hotela Gruž ) moramo biti svjesni i financijskih izdataka koje nose.
Riječ je ozbiljnim, skupim ali nužnim projektima . Za realizaciju tako sveobuhvatnog projekta nužan je model javno privatnog partnerstva u kojemu zajedničko, kooperativno djelovanje javnog sektora s privatnim sektorom pruža potpunu i djelotvornu javnu uslugu. Jer takvu uslugu, naše bake i djedovi, majke i očevi – zaslužuju!!!
Gradska upravna tijela trenutno su smještena na više lokacija. Takva situacija otežava rad gradske uprave, ali pravi probleme i građanima. Useljenjem u jedinstveni poslovni objekt značajno bi se povećala efikasnost rada gradske uprave.
Unatoč sadašnjoj praksi i nekim pozitivnim iskoracima koje upravna tijela Grada Dubrovnika čine na poboljšanju odnosa uprave s građanima, čini se da još uvijek nije u dovoljnoj mjeri institucionaliziran mehanizam sustavne brige za poboljšanje odnosa s građanima. Stječe se dojam da su odnosi Grada Dubrovnika s društvenom okolinom izgrađeni bez jasne strategije i usmjerenja.
Grad Dubrovnik ima u vlasništvu razne poslovne prostore za svoje ustrojstvene jedinice pa se tako u vrijednoj zgradi na Pilama (bivši SDK) nalaze DURA i Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more. U nesposrednoj blizini u vrijednoj zgradi (bivša UTD Ragusa) nalazi se Upravni odjel za kulturu i baštinu.
Pored crkve sv. Vlaha u vrijednoj zgradi nalazi se Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje te Upravni odjel za gospodarenje nekretninama. U tzv. Pentagonu smještena su još 3 odjela: Upravni odjel za proračun, financije i naplatu, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu te Upravni odjel za promet. Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima nalazi se u Ulici Cvijete Zuzorić.
U Hladnici se nalazi Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo. Vrijednost svih nabrojenih nekretnina u potencijalnom budućem najmu na slobodnom tržištu predstavlja značajnu stavku na prihodovnoj strani proračuna.
Nedvojbeno je da su nekretnine u vlasništvu jedinice lokalne samouprave veliki potencijal lokalnog gospodarskog razvitka, a unapređenje upravljanja tom imovinom za sobom povlači zasigurno brojne koristi za građane.
Kako bi građanima olakšali rješavanje svih administrativnih pitanja, i standard usluge javne službe bit će podignut na viši nivo. Traženje parking mjesta na Pilama kako bi došli u neki od gradskih odjela predstavlja neželjeni avanturizam te smatramo nužnim staviti gradske upravne odjele na jedno mjesto.
Pod tim prvenstveno mislimo na preseljenje svih upravnih gradskih odjela (osim Upravnog odjela za poslove Gradonačelnika). Zgrada TUP-a d.d. nameće se kao idealno rješenje sa 9.600 m2 na području Gruža, a ista je odlukom Skupštine dioničara stavljena na prodaju. Preseljenje je planirano realizirati do 2025. godine.