DUSTRICA Raguž predstavio karticu za mlade

U prostorijama stranke DUSTRA predstavljena je kartica za mlade – DUSTRICA.

Kako sam predsjednik stranke Željko Raguž ističe, riječ je o jedinstvenoj kartici koja svim studentima i mladima do 30 godina omogućuje niz pogodnosti.

– Kartica za mlade omogućuje popuste u ugostiteljskim objektima, kafićima, restoranima, kozmetičkim i frizerskim salonima, fitness centrima, fotokopirnicama… Sve ono što bi studentima i mladima moglo koristiti. Korisnici kartice ne moraju biti članovi DUSTRA-e – istaknuo je Raguž i dodao kako je veliki broj objekata već pristao na sudjelovanje.

– Mogu reći kako se radi o krema objektima, vezano za studente. Opet, nije cilj dovesti restorane u kojima popust od 10 posto mladima svejedno ništa ne znači. Prvenstveno se radi o objektima koji se nalazi u blizini fakulteta gdje mladi zalaze tijekom cijelog dana. Svaka tvrtka ili obrt koji smatraju kako bi mogli doprinijeti radu same kartice, više su i nego dobrodošli. Cilj je da ne smiju davati popuste ispod 5 posto – rekao je i istaknuo kako je dosad četrdesetak objekata koji su odlučili sudjelovati u projektu.

– U narednih mjesec dana prikupljat ćemo i ostale ponude. Nakon mjesec dana sve će biti vidljivo na našoj službenoj stranici – kazao je Raguž i napominje:

– Mi kao stranka sudjelujemo samo kao posrednici između objekata i krajnjih potrošača. Zanimljivo je reći kako je cijena ove kartica iznosi deset kuna, jednokratno. Jednom kada ste je kupili, iznosi 10 kuna i vaš trošak tu prestaje. Nema mjesečnih nadoplata. Naši mladi volonter će upisivati koji budu posjedovali karticu. Očekujem ‘bum’ ove kartice kojom ćemo dobiti združene mlade ljude – poručuje Raguž.

dustrica

Na pitanje hoće li u projekt, osim spomenutih objekata, biti uključene i kulturne institucije, Raguž je rekao kako svih poziva da se uključe u projekt i ‘da je svatko dobrodošao’.

– Mi ovime idemo na nešto što dosad nije bio slučaj. U kulturnim su institucijama i dosada mladi imali određene popuste u kinima i kazalištima. Ovdje se radi o uslugama koje mladi koriste svakog dana, prvenstveno ugostiteljskim objektima – rekao je Raguž.

Mladi ljudi bili su inicijatori ovog projekta. Tako su uz Raguža na konferenciji sudjelovale, Dora Batoš i Kim Simić Miljević, predstavnice studenata i mladih do 30 godina. Dora je istaknula kako ‘svaka lipa znači za studenta’ pa i makar popust od 5 posto. Kim je rekla kako je ‘prvobitna ideja bila da samo studenti imaju karticu’. Ali su predložili kako bi bilo dobro proširiti skupinu i na mlade do 30 godina koji nisu više studenti. S nestrpljenjem očekuju koji će se objekti uključiti u ovaj projekt.

Izvor/foto: Dulist.hr

 

RAGUŽ TOČNO ‘U SRIDU’: ‘Smanjimo sredstva za kulturu pa ćemo imati sportsku dvoranu i sve neophodne projekte!’

Za vrijeme rasprave o Prijedlogu proračuna za 2018. godinu predsjednik Dubrovačke stranke i gradski vijećnik Željko Raguž istaknuo je kako Grad Dubrovnik previše izdvaja za ustanove u kulturi.

‘Dubrovnik ima veliki proračun i to za hrvatske prilike. Za sport se izdvaja 30 milijuna kuna, a infrastruktura nije ni za Babine Grede. Potrebno je napraviti bolan rez u kulturi i prepoloviti iznos od 140 milijuna kuna koji im ide godišnje pa će biti novaca za dvoranu, stadion i ostale stvari koje su nam neophodne’, jasno je kazao Raguž ističući kako nije realno da se čak 30 sredstava troši na kulturu od Dubrovačkih ljetnih igara, DSO-a, UGD, Kinematografa i ostalih ustanova te se to ponavlja već 20 godina, dok s druge strane djelatnici Vrtlara i Čistoće raspolažu samo s devet milijuna kuna godišnje, a svaki dan rade naporne poslove.

Dosada se nitko nije usudio to javno izreći, a sa Ragužem se složio i aktualni dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

‘Kulturne ustanove bi trebale biti produktivnije posebno u kontekstu proizvodnje programa za naše građane. Bio sam nedavno u Salzburgu i oni su mi rekli kako imaju Salzburški ljetni festival na koji dolaze svjetske zvijezde, a grad izdvaja samo 17 posto iznosa, a za ostalo se sami izbore’, kazao je Franković.

SDP-ova gradska vijećnica Tatjana Šimac Bonačić složila se da grad dosta izdvaja za kulturu, ali je istaknula kako im najviše smeta kada dobiju godišnja izvješća, odnosno omjer koji ide na plaće i proizvodnju programa. ‘Trebamo se boriti da to bude drugačije i težiti ka izvrsnosti’, zaključila je Šimac Bonačić.

Onaj tko se najviše usprotivio Ragužu bio je Vijećnik Kandidacijske liste grupe birača Ljubomir Nikolić poručivši mu ‘da istinski ne razumije grad’.

‘Franković me također razočarao jer vas je podržao pa bih volio da zamjenica reagira. Pitao bih Raguža koliko je karata za Ljetne igre kupio a koliko dobio i podijelio svojim prijateljima. Vidim iz njegove reakcije da to nije napravio. Svojim stavom je dokazao kako istinski ne poznaje ovaj grad. Trebali bi se boriti da Ljetne igre ponovo zažive s gradom kako je to bilo prije pa će onda doći brojne zvijezde’, kazao je Nikolić na što mu je čelni čovjek DUSTRA-e odgovorio:

‘Ja imam tri vijećnika u Vijeću, a vi samo jednoga. Vaši simpatizeri upadaju u riječ ljudima za vrijeme javne rasprave. Toliko o vašoj kulturi!’

U obranu Raguža stao je i podpredsjednik DUSTRA-e, također gradski vijećnik Riki Rossetti ističući kako nitko iz Dubrovačke stranke nije mislio napadati kulturu već samo istaknuti  kako se malo izdvaja za sport.

‘Ovo je grad kulture i to će uvijek tako biti, ali ne može Jug dobiti dva milijuna kuna, a Kinematografi preko tri milijuna kuna, a svugdje u svijetu to je privatna djelatnost. Izdvajanjima za sport ne može se niti dobar kafić otvoriti’, zaključio je Rossetti.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić istaknula je kako su planirana sredstva za strategiju sporta.
‘To će nam u budućnosti dati podlogu za realizaciju projekata. Proračun za kulturu je veliki, ali činjenica da smo povijesno grad kulture i da smo bili kandidat za prijestolnicu kulture u ovom kontekstu nije predmet rasprave. Trebamo pojačati apliciranje na EU fondove’, kazala je Tepšić.

Featured Video Play Icon

RAGUŽ U EMISIJI ‘SUSRETI UTORKOM’: Pitate želim li biti direktor Luke Gruž? Mlad sam čovjek, imam ambicije i reference za svaki izazov…

Predsjednik Dubrovačke stranke i gradski vijećnik Željko Raguž bio je gost emisije ‘Susreti utorkom’, urednice Lidije Crnčević, na dubrovnikTV.netu.

Je li politika u Hrvatskoj najunosniji posao? Je li njegov krajnji cilj postati direktor Luke Gruž i hoće li puknuti koalicija s HDZ-om ukoliko se ne udovolji njegovoj ambiciji? Koliko često posjećuje kulturna događanja kad se već zalaže za smanjenje novaca kulturi i povećanje sportu? Kao bliski suradnik bivšeg gradonačelnika i koalicijski partner aktualnog gradonačelnika, kako bi usporedio njihove različitosti i sličnosti? Može li se Andro Vlahušić vratiti u dubrovačku politiku ‘na velika vrata’…samo su neka od pitanja na koje je odgovorio čelni čovjek DUSTRA-e.

DUSTRA O GOSPODARENJU OTPADOM ‘Koji je smisao razvrstavanja kad će kućni otpad ponovno završiti pomiješan na odlagalištima?’

Dubrovačka stranka uputila je priopćenje medijima i tako izrazila svoj stav o razvrstavanju otpada.

‘Koji je smisao da građani Dubrovnika u svoje domove nabave (barem tri) kućne kante, marljivo i savjesno razvrstavaju kućni otpad, a zatim isti iznose u tri različite vrećice do odlagališta, kada taj isti otpad završava kao da nikada nije niti bio razvrstan?’, upitali su članovi stranke.

Istaknuli su  kako se svakim danom proizvodnja otpada kućanstava se povećava te kako je Hrvatskoj Zakon o gospodarenju otpadom stupio na snagu još 2013. godine. Dakako istaknuli su kako potpuna provedba tog zakona podrazumijeva svijest građana o važnosti razvrstavanja otpada, ali čak i važnije od toga dobru infrastrukturu (od adekvatnih kontejnera pa do adekvatnog načina zbrinjavanja smeća na gradskim odlagalištima) gospodarenja otpadom. Hrvatska kao članica EU imala je i obavezu modernizirati gradska odlagališta otpada.

‘Kod nas se otpad na odlagalištima još uvijek zbrinjava na hrpu. Jeste li možda znali da je dovoljno da se u tonama odloženog otpada nađe baterija ručnog sata da izazove potencijalnu katastrofu? Ovaj primjer ukazuje na važnost dobrog gospodarenja otpadom koji počinje razvrstavanja kućnog otpada, a završava njegovim adekvatnim zbrinjavanjem prema suvremenim standardima’, naglasili su članovi DUSTRA-e.

Dalje, objasnili su i kako je započela implementacija tog Zakona.

‘Uvođenjem raznobojnih kanti za smeće (plavi za papir, žuti za plastiku i zeleni za miješani komunalni otpad) i edukacijom građana o važnosti razvrstavanja otpada već u kućanstvima. A kako završava provedba ovog Zakona? Završava tako da se otpad razvrstan po kantama za smeće opet pomiješa zajedno najprije u kamionu, a zatim na gradskom odlagalištu.’

‘Ima li onda smisla da Dubrovčani razvrstavaju kućni otpad dok se ne riješi način zbrinjavanja otpada na odlagalištima’, upitali su iz DUSTRA-e.

Raguž: ‘Zaslužujemo imati Trg Dubrovačke republike!’

Željko Raguž, predsjednik DUSTRA-e, u svom priopćenju iznio je mišljenje kako Dubrovačka republika, koja je stara gotovo pet stoljeća i znana je ne samo u Hrvatskoj već i u cijelome svijetu, zaslužuje imati svoj trg!

‘Zanimljivo je kako u našoj metropoli neki od najljepših javnih okupljališta u njihovim imenima odaju počast povijesnim velesilama i znamenitim ličnostima. Tako u samom centru Zagreba postoji Britanski trg, Trg Francuske republike, Ulica Republike Austrije, Trg dr. Franje Tuđmana. U posljednje vrijeme svoj trg dobila je i relativno mlada Republika Hrvatska. Ipak, usred ideja o izmjeni naziva trgova nitko se do sada nije domislio da jedna značajna republika u čitavoj Hrvatskoj još uvijek nije zasluženo dobila svoj trg. Ta republika stara je gotovo pet stoljeća i nadaleko je znana ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Riječ je o Dubrovačkoj Republici’, izjasnio se Raguž.

Dalje, kazao je kako je Dubrovačka republika poznata po tome što svoju samostalnost, sve do dolaska Napoleona početkom 19.st., nije očuvala ratovima kao nastavkom politike drugim sredstvima, već diplomacijom i izgradnjom dobrosusjedskih odnosa sa ondašnjim svjetskim silama. Međutim, takvu samostalnost nije bilo jednostavno očuvati jer se Dubrovačka Republika nalazila na jednom specifičnom rascjepu.

‘S jedne strane duhovno, politički i kulturološki ona je pripadala tadašnjem zapadnom, europskom usudu i struji mišljenja. Dubrovački diplomati, pjesnici, književnici, fizičari i filozofi školovali su se na prestižnim europskim sveučilištima postižući karijere svjetskog glasa i donoseći u Republiku europski duh. S druge strane njezin rubni geografski položaj na samoj granici s Osmanskim carstvom izlagao je Dubrovačku Republiku konstantnoj opasnosti osvajanja i jednoj potpuno drukčijoj istočnjačkoj kulturi koja bi za čas asimilirala proeuropski dubrovački duh. Ono što Dubrovačka Republika danas simbolizira jest prije svega državničku sposobnost i diplomatsko umijeće. Ona je dokaz (a i poučak) da jedna mala republika može ne samo načelno nego i praktično parirati onim silama koje kreiraju političku mapu svijeta. Njezin primjer svjedoči i tome da je politička suradnja Zapada i Istoka zaista moguća,’ istaknuo je.

Predsjednik DUSTRA-e čvrstog je stava kako Dubrovačka republika zaslužuje svoj trg dobiti upravo na biseru Mediterana, svjetski poznatom Dubrovniku kako bi bio na ponos dubrovačkom puku i dubrovačkim braniteljima koji su životom obranili neovisnost Dubrovnika u vremenima kada rješenje nije bilo moguće čak niti famoznom dubrovačkom diplomacijom.

‘Istovremeno Trg Dubrovačke Republike bio bi podsjetnik malim i mladim državama o tome kako se državna moć ne mjeri veličinom države ili oružanim snagama kojima raspolaže nego njezinom sposobnosti da stvara dobrosusjedske odnose pri tome pazeći na svoje interese. Ali isto tako u svjetskom kontekstu Trg Dubrovačke Republike simbolizirao bi sposobnost da se konflikti umjesto ratom riješe dijalogom’, zaključio je nakraju Raguž.

Ivana Šepak: Nisam se vidjela u politici, maštala sam o Wall Streetu, a Željko Raguž me uvjerio da svi političari nisu isti!

Članica DUSTRA-e, i ujedno vijećnica u Gradskom vijeću, Ivana Šepak u razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr osim svoje političke karijere, dotaknula se i drugih prilika iz svog života, kao i pogleda na neke od tema koje nas trenutno određuju. Razgovor prenosimo u cijelosti…

Našli smo se u Gradu, nakon Vašeg posla. Radite za neku agenciju…?
– Ja sam “freelancer”. U biti, radim s jako puno agencija, od velikih do malih, na poziv.

Kad smo se čuli jutros za dogovoriti se, kazali ste kako imate vodičku turu, poslije da imate sastanak s predstavnicom. Kako zapravo izgleda taj Vaš posao u turizmu?
– Predstavnica mi zapravo dovodi goste, preko druge agencije. Imam puno takvih predstavnika s kojim se uvijek nešto dogovaram, rado pođem s njima na ručak ili na kavu. Dakle, jave mi ujutro, recimo, mogu li odraditi grupu od šest, sedam ljudi. Naravno, uvijek mogu jer rezerviram taj termin. Zapravo, radim dosta dugo s tim ljudima. Dragi su mi.

A same vodičke ture?
– Većinom s mladima idem na “Game of Thrones” ture. Kako sam gledala seriju, vodim ih po tim lokacijama.

Što je baš tako dobra serija? Ne volim “fantasy”, ali čujem da je serija toliko dobra da sami njezin tip postaje nevažan…
– Dobra je serija, to je izmišljeni svijet, ali sveden na srednjovjekovni kontekst. Niste je gledali? Pa, ima puno Dubrovnika!

Istina.
– Prvih pet sezona gledatelj mora biti zadovoljan, u šestoj sezoni počne se razvodnjavati, sad je sedma sezona previše holivudska. Samo, ne smije se vezati za likove. Oni ginu, oni najstvarnije ginu! Ono, glavni lik, najjači i najbolji, ode.

E, nitko nije nezamjenjiv. No, ovo što pitam oko serije, ustvari je uvod u drugo pitanje. Koliko smatrate da serija koristi Dubrovniku?
– Mislim da itekako koristi Dubrovniku. Ispričat ću nekoliko situacija. Evo, imam goste koji kažu da ih ne interesira ništa osim King’s landinga. Sad kako uklopiti povijesni aspekt Grada kroz seriju? Naime, King’s landing je u seriji ružan, prljav, grozan! A naš Grad je bio jedan nevjerojatan grad u srednjem vijeku, koji je brinuo za siromašne, imao zalihe hrane… Njih to sve isprva ne zanima, ali onda shvate koliko je Dubrovnik super Grad.
Zamisli ovo. Preklani sam na Pilama vidjela dvoje gostiju, imaju mapu Gradu i nisu mogli shvatiti gdje su. Prišla sam im, pitala ih kuda trebaju ići. Čovjek me pita, dakle stoji na Pilama, svuda “Game of Thrones” znakovi i pita me jesmo li mi baš toliki obožavatelji George Martina da na svaki kantun pišemo “Game of Thrones”. Pitam ga je li on stvarno ne zna o čemu se radi. Kaže da je gledao seriju, ali da ne shvaća zašto smo opsjednuti s njom. Kad sam mu rekla, iznenadio se. Dakle, ima prostora da se ta promocija poboljša.

No, neki misle kako ta vodička priča tura povezanih s “Igrom prijestolja”, kao zasjenjuje sami Dubrovnik, ono po čemu je on stoljećima poznat.
– Prvo, meni je predivno vidjeti Dubrovnik na velikom platnu, vidjeti ga kao drugačiji grad, a znati da je to taj Grad, da netko gleda to u Indiji i da će zato doći nagodinu. I onda će upoznati destinaciju kroz hranu, priču… Ljudima je možda osnovno uzeti “Game of Thrones” turu, ali onda shvate da je tu lijepa hrana, pa će se vratiti, govoriti o Gradu lijepo. Mislim da je priča oko “Game of Thronesa” nešto dobro. Sjećam se da je Grad naginjao kulturnom turizmu, ali onda je bio poluprazan. Ovo je bila spavaonica gdje se apsolutno ništa nije događalo. Poslije 15. rujna nije bilo pasa na cesti! Danas, krcat Grad! Danas sam samo u sedam ujutro mogla normalno šetati po Stradunu.

I sad smo tu na intenciji nove gradske uprave, a koju bih volio da mi prokomentirate. Jasno, radi se o tome da gradska uprava želi ograničiti broj gostiju s kruzera u povijesnoj jezgri u jednom trenutku.
– Vjerujem da gradonačelnik Mato Franković nije došao sam do te odluke, vjerujem da se savjetovao i okružio pametnim ljudima, koji znaju možda i više od njega, iako on sam ima dosta doticaja s turizmom. Može se to raspodijeliti, kako on namjerava, dapače. Zaista ne znam koliki je doživljaj gostima ovdje koji dođu na jedan dan. Ograničeni su s vremenom, oni ovdje upadnu kao u kotao pa zaglave na Vratima od Grada, ne znam koliko se vraćaju kući s pozitivnim dojmovima i koliko će nas preporučiti. Po mom mišljenju, to je glavni problem. Ali, doskočit će se tome. Danas imamo četiri kruzera, a proteklih dana jedan ili niti jedan. Mislim da je samo stvar raspodjele.

Po svemu što vidim, Vi jeste za turizam, samo u nekim planskim gabaritima. Naime, vidim one čiji se smisao postojanja temelji na kritici turizma, da bi idući dan ih vidio s vodičkom palicom kako vode goste… Živa istina!
– To je strašno!

Ispada kako se bune protiv raznoraznih stolova i sličnih pitanja, eto jer na koncu zbog toliko stolova, recimo, ne mogu voditi grupu od, karikiram 50, nego se moraju zadovoljiti s onom od 10 ljudi.
– Mene smeta što se takvima, onima koji pričaju negativno daje više pozornosti. Hranimo se negativom. Neki vodiči koji možda dugo rade, možda su se zasitili svega, istupaju pa se njihove riječi prenose dalje, dospiju do inozemnih medija. Pročitala sam onaj članak iz Timea, ili gdje je već izašao, to je napis koji veze s vezom nema! Došlo mi je da napišem demantij na svaki paragraf! Ispada da domaći pričaju protiv turizma. To je sumanuto. Trebalo nam je puno da steknemo reputaciju, a ona se gubi. Izgubili smo je tijekom rata. Trebalo je goste uvjeriti nakon rata da dođu. I, onda čuješ ovako grozne stvari. Naravno da neke stavke ne valjaju, ali mi smo u predivnoj poziciji i moramo je iskoristiti.

Kažete “naš Grad”. Vi ste inače iz Ivanić Grada, toliko ste udomaćeni ovdje da u biti Dubrovnik zaista smatrate svojim… Kako ste uopće došli u Dubrovnik?
– Išla sam na Američki koledž, htjela sam na Ekonomiju u Zagrebu, nedostajao mi je bod do upisa. No, istovremeno sam predala papire i za Američki koledž i upala. Nama ti je na sjeveru, Dubrovnik nešto jako egzotično, Costa Rica ili Dubrovnik, to ti je tu negdje nama. Prijatelji su mi slali poruke je li se još kupam, kažem im, pa ljudi moji, nije baš toliko toplo. Ali, mentalitet mi se strašno sviđa, sviđa mi se što su svi ovdje jako prisni. Toga na sjeveru nema baš. Ovdje kad god sjedim u većem društvu i tražim smještaj, posao, preporuku, nađe se barem pet ljudi koji će reći da će pomoći. To me oduševilo. A i cijelo školovanje je bilo odlično. Nisam požalila ni minute, sekunde što sam ovdje.

Zato ste i ostali?
– Ne, pošla sam. Zbog posla. Dobila pripravništvo drugamo, pa se opet u Dubrovnik za stalno vratila 2014. godine. Te 2009. kad sam pošla bila je financijska kriza. Fakultet se brinuo za nas, kao studentica sam dobivala ponude od INA-e, Raiffeisen banke, bili su onda Sajmovi poslovi s toliko tvrtki… Imali smo puno mogućnosti. Ipak, fakultet sam završila baš u vrijeme financijske krize. Onda se posao nije tako lako mogao naći, u Dubrovniku se osjećao i manjak gostiju. Imala sam ponude koje mi se nisu toliko svidjele. No, vratila sam se. Uglavnom, zbog prijatelja i posla, imam prijatelje i u Zagrebu, ali Dubrovnik mi puno bolje leži.

I, sad dolazimo na najzanimljivije. Priča oko DUSTRA-e. ulaska u politiku…
– Željka sam upoznala nakon svog povratka. Politika mi nije bila ni na kraj mozga, jest onako da me zanima, ali ne da bih se bavila s njom. Bila sam i razočarana, mladima je bilo teško. A Željko, on je bio drugačiji. Pristupačan je, normalan. U nas, u Ivanić Gradu je situacija užasna, političari su nedodirljivi, znači u jednom gradiću koji živi na jaslama industrije koja se raspala. U Dubrovniku, s druge strane, imaš zamjenika gradonačelnika koji ide na kave s ljudima, koji je normalan. Mislila sam da su svi oni isti, ali Željko mi je dokazao da oni nisu svi isti. Onda sam ušla u HSS, iz kojega sam izašla kad je Željku bila ona grozna situacija, i ušla sam u DUSTRA-u.

 

Tada je i Vaše političko djelovanje postalo baš ozbiljno, znači niste bili samo deklarativni član stranke?
– U biti, mene politika je počela zanimati puno ranije. Još sam u osnovnoj školi voljela čitati novosti, voljela sam znati što se događa u odraslom svijetu, a i rano sam sazrela. Donekle mi je bilo nepojmljivo da je nekima svejedno. No, nisam se vidjela da bih zakoračila u taj svijet. Iako su me zezali da ću biti političarka.

Bili su u pravu.
– Ma ja sam se vidjela kao neka direktorica, tamo negdje za stolom na Wall Streetu. O tome sam maštala. Mislim, uvijek je politika bila tu negdje, meni dan ne počinje da ne pročitam političke osvrte.

Kako je došlo do uspona u samoj DUSTRA-i?
– Turistički sam vodič, nemam problema s pričanjem. Primijetila sam da ljudi ustuknu pred autoritetom, a ja volim propitkivati. Željko bi puno puta govorilo, a slabo bi se itko javljao. Recimo, znala sam tako imati neki prijedlog, napisala bih nešto što bi mu se svidjelo. Shvatio je da me to zanima. Neću se deklarativno baviti s nečim, ako neću dati sve od sebe. Neću onda biti u stranci, nego doma za televizorom. Tako sam ja bila aktivna, on je shvatio da nemam problema s javnim nastupom, da pratim politiku i da se dobro slažemo. Onda je došlo do iskoraka.

Željko Raguž napominje kako ste u DUSTRA-i svi jednaki, kako svačiji glas jednako vrijedi… Tako je to i u praksi?
– Naravno! I odlična smo ekipa, dolazimo iz raznih sektora. Tu je Riki Rossetti, čovjek koji je kapetan, bio je veleposlanik, ima nevjerojatno iskustvo. On kaže puno pametnih stvari, ima nas dosta iz turizma, tu su oni koji su radili po upravama većih poduzeća, sve se to skupa uklapa. Imamo ljude koji nisu na funkcijama, ali čuješ i njihovu stranu i život. Politika je tu da pomogne ljudima. To mi se najviše sviđa.

U Gradskom vijeću ste u koaliciji s HDZ-om i DDS-om. Slušaju vas?
– Jedna od stavki u našem programu, kad smo izlazili na izbore, bila je vila Čingrija. Nju smo isticali kao primjer lošeg državnog upravljanja. Eto, imamo situaciju da sad Grad otkupljuje vilu Čingrija. Dakle, slušaju nas. I, to neće stagnirati. Nego će napredovati. I ostale će se točke ispoštivati iz našeg programa. Nećemo iznevjeriti birače.

A sama oporba? U biti, svaki razgovor o situaciji u dubrovačkoj politici, neizbježan je bez pitanja o oporbi, odnosno njezinoj slabosti u Gradskom vijeću.
– Činjenica je da su u manjini. Stvarno jesu. Opet, vidimo nešto što se događa na nacionalnoj razini s tim strankama. To se prelijeva na gradske, općinske razine. Zastupnici koji su oporba imaju lošu situaciju svugdje, možda im se i zato teško usuglašavati. Zato mi je drago da sam u DUSTRA-i, jer smo gradska stranka koja nije ovisna o nacionalnim središnjicama, a rastemo.

– Dokle?
Dokle treba!

Sabor? Željko Raguž na zadnje parlamentarne izbore nije htio izaći, što se pokazalo i kao pametan potez.
– Vidjet ćemo, ne znam, u ovom trenutku ne, jer bi rasipali puno energije. Trebamo se fokusirati na to da pripomognemo tome da Dubrovnik bude oaza, primjer ostalima. Država je previše centralizirana. Mora se rasteretiti, Dubrovnik tu treba isplivati kao protuteža, ali i kao ogledni primjer drugima kako treba raditi.

Kakav bi trebao biti taj ogledni primjer. Evo, u nekom idealnom svijetu, kako bi htjeli da Dubrovnik izgleda 2021. godine, ususret novim lokalnim izborima?
– Idemo probati. Više nema čekanja u Neumu jer je Pelješki most izgrađen nakon toliko zalaganja i povlačenja novca iz EU fondova. Samim tim brže putujemo prema Splitu. Jedan krak autoceste je došao do Dubrovnika. Imamo rješenje da brže dođemo do aerodroma, više nećemo zaglavljivati na tom putu. Eto, možda postoji i neki lijepi vlakić koji, osim što povezuje Grad, tu je i kao turistički aspekt, hehe. Kruzeri dolaze u većem obimu, ali ne osjetimo to opterećenje. Više nema problema s pronalaskom stanova za mlade, svi su namireni, iznajmljivači mogu naći goste, a mlade obitelji i ljudi poput mene će biti u smještaju bez straha da će im se otkazati najamnina u roku tjedan dana.

U biti jako optimistično. Inače ste otvoreni kao osoba. Mislite da bi se i drugima u Gradu počele događati lijepe stvari, kad bi bili otvoreniji? Naposljetku, kako bi se nešto od ovoga navedenoga i ostvarilo.
– Normalno, uvijek se treba otvoriti ka pravim ideja, a prave ideje ćeš prepoznati upravo kroz edukaciju, fakultet, znači druženje. Puno se ljudi zatvori, ima svoj krug i mimo svog kruga se slabo druži s drugima. Da, otvorenost… Svakako.

Foto i tekst: Dubrovnikpress.hr

‘Puno je posla ispred nas, bit ćemo jamac realizacije projekata!’

Predsjednik Dubrovačke stranke Željko Raguž u priopćenju za medije osvrnuo se na aktualne te buduće projekte u Gradu koji su također bili zastupljeni i u izbornom programu DUSTRA-e.

‘Predizborno vrijeme je daleko iza nas, već je bilo nekoliko zasjedanja gradskog vijeća i možda se prosječnom građaninu ne čini da se išta posebno događa, svakodnevnica je daleko od kolotečine.

Kada je DUSTRA razmišljala početkom godine o programu kojeg će prezentirati javnosti, cilj nije bio sastaviti popis lijepih i neostvarivih želja koje krasno izgledaju na papiru, nego uvrstiti i predstaviti točke koje će donijeti boljitak, a istovremeno su manje zahtjevne. I dalje zadržavamo stav kako država nije najbolji gospodar na svijetu i kako je teško raspolagati imovinom na vlastitom teritoriju koja je u tuđim rukama, pa makar i u rukama matične države, primjeri su bezbrojni. Među ostalim, detektirali smo Vilu Čingriju koja je stajala na hridi izolirana, kao bjelokosna kula, bez posebne svrhe i često smo ju spominjali kao loš primjer upravljanja imovinom. Iznimno smo se obradovali kada smo saznali da se Vila vraća gradu, kao što smo se nebrojeno puta zalagali. Kotačić se pokrenuo i nema više stajanja – ne zavaravamo se, puno je posla ispred nas.

Veseli nas što se namjerava graditi dom umirovljenika, dječji vrtići, a i sportska infrastruktura, jer to znači da se glas naroda ipak osluškuje, a DUSTRA je u toj priči jamac realizacije projekata, osobito jer su svi ti planovi dio našeg programa koji nije postao arhivski spis nakon što su izbori prošli, nego putokaz koji govori koliko je još truda, borbe i zalaganja ispred nas.

Lijepa naša (tuđa) Hrvatska?!

Predsjednik Dubrovačke stranke Željko Raguž medijima je uputio priopćenje koje prenosimo u cijelosti:

‘Naša domovina je dragulj, sjajni dijamant među ostalim europskim zemljama. Ne tako davno, hrabri hrvatski vitezovi su se krvlju borili za slobodu i njenu opstojnost i zato nam je trenutna situacija oko savudrijske vale neprilična. DUSTRA je zabrinuta donošenjem za nas nevažeće presude o arbitraži sa Slovenijom, a neugodno su nas iznenadili stavovi pojedinih zemalja članica EU u vezi spomenute arbitraže, npr., država Beneluxa. Posebno nas brine dubrovačko područje jer i nas očekuju pregovori i dogovori oko zajedničke granice i rješavanje niza otvorenih pitanja, poput Prevlake i Neuma, sa čak dvije susjedne zemlje, a to su Bosna i Hercegovina i Crna Gora. Apeliramo na Vladu, predsjednicu i premijera: štitite hrvatske interese, ne podliježite pritiscima niti ne ustupajte teritorij RH za Judine škude! DUSTRA smatra da je ovaj nedavni arbitražni postupak trajno kompromitiran, a kao takav je nevažeći i nepostojeći, osobito jer se Sabor RH izjasnio po tom pitanju i donio odluku. Želimo vjerovati da smo na istoj strani i učinit ćemo sve u našoj moći da osvijestimo širu javnost o važnosti ovih pitanja za našu budućnost.’

Prisegnuli DUSTRA-ini gradski vijećnici

Na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž izabran je za potpredsjednika Gradskog vijeća. Prisegu su potpisali i preostalih dvoje vijećnika DUSTRA-e Ivana Šepak i Rikard Rossetti. Vijećnici DUSTRA-e su izjavili da će časno i pošteno obavljati svoju dužnost na dobrobit građana Dubrovnika.

DUSTRA donirala Akustično taktilni zid Udruzi Dva skalina

Dubrovačka stranka donirala je Akustično taktilni zid Udruzi Dva Skalina. Zid razvija taktilnu i vizualnu percepciju kod slijepih i gluhih osoba. Sigurni smo da će uvelike pomoći korisnicima udruge.