DUSTRA

DUSTRA

MONTOVJERNA NAJZANIMLJIVIJI KOTAR: Predsjednik iz redova DUSTRA-e

Čak pet lista borilo se za gradski kotar Montovjernu na kotarskim izborima ove godine.

‘HDZ je dobio pet mandata, DUSTRA četiri, lista ‘Dajmo ruke’ dva mandata. S našim koalicijskim partnerom HDZ-om ostvarujemo potrebnu većinu, a predsjednik gradskog kotara Montovjerna će biti iz redova DUSTRA-e,’ potvrdio je predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž.

ODLIČNE VIJESTI ZA MLADE Od danas možete zatražiti DUSTRICU – karticu s popustima i do 50 posto!

Dubrovačka stranka održala je konferenciju za medije na temu DUSTRICE– kartice koja studentima i mladima osigurava brojne popuste, bez uvjeta kako pri tom moraju pristupiti stranci. Na predstavljanju su riječ imali predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž te Nikša Đerek i Rafael Barkiđija.

‘Danas je službeno otvoren projekt Dustrice i od današnjeg dana na našoj web stranici mladi od 18 do 30 godina mogu pristupiti projektu i dobiti svoju karticu koja će im omogućiti brojne popuste. Ovo je najviše što je netko dosad napravio za studente i za mlade u Dubrovniku. Bilo je puno onih koji su u teoriji znali što mladima treba, ali mi smo to primijenili u praksi’, izjavio je tom prilikom Raguž dodavši kako je u projekt uključeno gotovo 60 objekata koji nude popuste i do 50 posto.

Đerek je u najkraćim crtama pojasnio što je to zapravo Dustrica.
‘Najjednostavnije rečeno, Dustrica je kartica pogodnosti koja mladima od 18 do 30 godina daje određene popuste u određenim objektima. Ona se ne odnosi samo na mlade iz Dubrovnika nego je to svaka osoba koja ima boravište u Dubrovniku. Iako je Dustra pokretač projekta, u sklopu s mladima, imanjem ove kartice ne postajete član stranke nego je riječ o nestranačkoj kartici kojom ostvarujete popuste u objektima koji su prihvatili uvjete korištenja,’ izjavio je Đerek dodavši kako će svaki objekt koji je prihvatio sudjelovanje u DUSTRA-inom projektu imati naljepnicu na ulazu.

Barkiđija je podsjetio na koji su način mladi DUSTRA-e došli na ideju o kartici za mlade.

‘Na jednom od prvih sastanaka mladeži DUSTRA-e razgovarali smo općenito o problemima studentskog života u Dubrovniku i odmah smo istaknuli cijene. Došli smo na ideju da napravimo jednu karticu i na ovaj način se prvi put napravilo nešto konkretno po pitanju studenata i mladih u Gradu. Kad pogledate listu, shvatit ćete kako je riječ o objektima u kojima su mladi najčešći gosti i nije riječ samo o ugostiteljskim objektima,’ kazao je Barkiđija koji je naglasio kako ‘kao student iz Dubrovnika i sam zna kako mu je svaka kuna itekako vrijedna, a kamoli nekome tko je došao iz nekih drugih krajeva studirati u Dubrovnik’.

Karticu s popustima mogu zatražiti svi mladi od 18 do 30 godina nastranicama DUSTRA-e na kojoj ujedno mogu dobiti više detalja o samom projektu, objektima i popustima. Cijena kartice je 10 kuna koja se plaća jednokratno, a vrijedi sve dok korisnik ne napuni 31 godinu.

DUSTRA vjeruje kako će se projektu, uz postojećih 58, pridružiti i ostale tvrtke i obrti.

 

Tekst i foto: Dubrovački dnevnik

DUSTRICA Raguž predstavio karticu za mlade

U prostorijama stranke DUSTRA predstavljena je kartica za mlade – DUSTRICA.

Kako sam predsjednik stranke Željko Raguž ističe, riječ je o jedinstvenoj kartici koja svim studentima i mladima do 30 godina omogućuje niz pogodnosti.

– Kartica za mlade omogućuje popuste u ugostiteljskim objektima, kafićima, restoranima, kozmetičkim i frizerskim salonima, fitness centrima, fotokopirnicama… Sve ono što bi studentima i mladima moglo koristiti. Korisnici kartice ne moraju biti članovi DUSTRA-e – istaknuo je Raguž i dodao kako je veliki broj objekata već pristao na sudjelovanje.

– Mogu reći kako se radi o krema objektima, vezano za studente. Opet, nije cilj dovesti restorane u kojima popust od 10 posto mladima svejedno ništa ne znači. Prvenstveno se radi o objektima koji se nalazi u blizini fakulteta gdje mladi zalaze tijekom cijelog dana. Svaka tvrtka ili obrt koji smatraju kako bi mogli doprinijeti radu same kartice, više su i nego dobrodošli. Cilj je da ne smiju davati popuste ispod 5 posto – rekao je i istaknuo kako je dosad četrdesetak objekata koji su odlučili sudjelovati u projektu.

– U narednih mjesec dana prikupljat ćemo i ostale ponude. Nakon mjesec dana sve će biti vidljivo na našoj službenoj stranici – kazao je Raguž i napominje:

– Mi kao stranka sudjelujemo samo kao posrednici između objekata i krajnjih potrošača. Zanimljivo je reći kako je cijena ove kartica iznosi deset kuna, jednokratno. Jednom kada ste je kupili, iznosi 10 kuna i vaš trošak tu prestaje. Nema mjesečnih nadoplata. Naši mladi volonter će upisivati koji budu posjedovali karticu. Očekujem ‘bum’ ove kartice kojom ćemo dobiti združene mlade ljude – poručuje Raguž.

dustrica

Na pitanje hoće li u projekt, osim spomenutih objekata, biti uključene i kulturne institucije, Raguž je rekao kako svih poziva da se uključe u projekt i ‘da je svatko dobrodošao’.

– Mi ovime idemo na nešto što dosad nije bio slučaj. U kulturnim su institucijama i dosada mladi imali određene popuste u kinima i kazalištima. Ovdje se radi o uslugama koje mladi koriste svakog dana, prvenstveno ugostiteljskim objektima – rekao je Raguž.

Mladi ljudi bili su inicijatori ovog projekta. Tako su uz Raguža na konferenciji sudjelovale, Dora Batoš i Kim Simić Miljević, predstavnice studenata i mladih do 30 godina. Dora je istaknula kako ‘svaka lipa znači za studenta’ pa i makar popust od 5 posto. Kim je rekla kako je ‘prvobitna ideja bila da samo studenti imaju karticu’. Ali su predložili kako bi bilo dobro proširiti skupinu i na mlade do 30 godina koji nisu više studenti. S nestrpljenjem očekuju koji će se objekti uključiti u ovaj projekt.

Izvor/foto: Dulist.hr

 

RAGUŽ BEZ DLAKE NA JEZIKU: ‘Iza sebe smo ostavili ‘destruktivce’ i ‘klimače’, Franković je siguran k’o novac u švicarskoj banci!’

Željko Raguž spada u mlađu generaciju dubrovačkih političara, no već ima puno utakmica u nogama. Obnašao je funkciju zamjenika gradonačelnika u prošlom sazivu, a i sada je dio vladajuće koalicije. Njegova Dubrovačka stranka osvojila je, nakon HDZ-a, najveći broj mandata u Gradskom vijeću, a u posljednje ga se vrijeme često spominje u kontekstu novog čelnika Luke Dubrovnik. Političar poznat po svojim energičnim stavovima i zanimljivim izjavama, za Dubrovački dnevnik otkriva vidi li se na poziciji direktora Luke, kako je zadovoljan političkim prilikama u Gradu, tko su ‘klimači’, tko ‘destruktivci’, zašto je gradonačelnik Mato Franković uz njega siguran kao ‘novac u švicarskoj banci’ i zbog čega mu je ‘srce veliko kao autobus’.

Razgovarala: Ivona Butjer

U posljednje vrijeme vas se najčešće spominje u kontekstu novog direktora Luke Dubrovnik. Vidite li se na toj poziciji?

-Mlad sam čovjek koji ima ambicije i to je sasvim normalno. Bilo bi čudno da je drugačije. Nakon što sam u roku završio Ekonomski fakultet u Zagrebu, bio sam godinu dana zaposlen u Ministarstvu vanjskih poslova, potom i u najvećoj hrvatskoj kompaniji Agrokor gdje sam sedam godina radio na vodećim pozicijama. Nakon toga sam četiri godine obnašao dužnost zamjenika gradonačelnika. Mislim kako moj životopis dokazuje kako mogu odgovoriti izazovima gotovo svih funkcija. Što će biti u narednom periodu ćemo vidjeti, sukladno tome što odluče Skupština i Nadzorni odbor. S njihovom odlukom ću svakako biti suglasan jer mi nije problem raditi, uvjetno rečeno, manje značajne, ali i one značajnije funkcije. Za sve sam jednako spreman.

Aktualni direktor Luke Dubrovnik Božidar Memed je dosta oštro komentirao pitanje Marine Frape tijekom svog mandata. Kako gledate na taj projekt?

-Sigurno bi bilo bolje kad bi svi projekti koji se vezuju uz more pripali Luci Dubrovnik, zajedno s Gradom Dubrovnikom, a isto mislim i za samu marinu. S obzirom na to kako taj projekt nije dobila Luka, mislim kako bi bilo dobro kad bi, uz što manje pompe, navedeno izraslo u nešto dobro. Svađe nikada nisu dobrodošle pa bih na toj razini svakako pokušao s njima imati dobru suradnju. Što se tiče terminala u Gružu, drago mi je što je raskinut ugovor s francusko-turskim konzorcijem i što ćemo čekati u niskom startu razvoj događaja u budućnosti. Nadam se kako će Luka, uz potporu Grada, biti nositelj tog projekta u budućnosti.

Možete li kao aktualni zamjenik direktora Luke generalno kazati u kojem smjeru bi Luka Dubrovnik trebala ići?

-Luka se razvija dobro. Mogu je čak usporediti sa zračnom lukom, recimo. Možda bih ovime mogao napraviti medvjeđu uslugu samome sebi u budućnosti, ali u tom kontekstu samo trebate biti dobar koordinator i sve to dobro voditi jer turisti vam dolaze sami. Kako zračna luka živi od aviona i svih onih koji dolaze, tako i Luka živi od recimo kruzera i onih koji u nju pristaju. Ako ste dobar domaćin, onda možete puno toga postići. U Luci prije svega treba raditi na međuljudskim odnosima. Tu rade vrijedni ljudi s preko 20, 30 ili 40 godina staža. To su ljudi koji su dobar dio svog života ostavili u Luci i njima treba odati poštovanje. To iz pozicije zamjenika direktora pokušavam iz dana u dan.

Spomenuli ste upravo kako Luka, između ostalog, živi i od kruzera. Kako komentirate novu politiku nove gradske uprave o reduciranju broja kruzerskih gostiju koji bi došli u Dubrovnik?

-Mislim kako je to dobra odluka. Ne govori se tu o ukidanju dolazaka kruzera nego o tome da oni, što je to više moguće, dolaze u Dubrovnik u različitim vremenskim periodima. S tim sam apsolutno suglasan. Svi mi u Dubrovniku živimo od turizma, na ovaj ili onaj način. Na početku je gradska uprava bila krivo shvaćena i spočitavali su im kako žele otjerati goste, no pojasnili su u više navrata kako to nije baš tako.

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić je upozoravao kako je Grad Dubrovnik, nakon preuzimanja dionica Luke Dubrovnik, preuzeo i obvezu od 137 milijuna kuna ulaganja. Može li to Grad ispuniti?

-Naravno kako može. Ako postoji volja da se nešto napravi, onda će se to i napraviti.

Biste li komentirali nedavnu ostavku kapetana Pera Kulaša?

-Vjerojatno čovjek ima puno obveza. U njegovim daljnjih angažmanima mu želim puno sreće. Netko će doći na navedenu funkciju i ne treba oko cijele priče stvarati problem.

Idemo malo na politiku. Prije nekih 10 mjeseci je potpisana koalicija između HDZ-a, DUSTRA-e i DDS-a. Koliko ste zadovoljni suradnjom?

-Mogu reći kako sam izuzetno zadovoljan suradnjom, a glavni i odgovorni za to je gradonačelnik Mato Franković s kojim smo, ono što smo se i na samom početku dogovorili, i ispunili. Da njega tu nema, nisam siguran koliko bi glatko išla komunikacija s nekim drugim akterima. On radi nešto drugo, što HDZ prije nije radio. Naime, HDZ je prije doslovno jeo koalicijske partnere i mislili su možda tada kako rade dobru stvar, ali nažalost na narednim izborima se to pokazalo lošom praksom. On radi puno mudrije i na ovakav način sigurno krči sebi put i ka narednom mandatu, ako se i dalje bude tako odnosio prema koalicijskom partneru, a tu prije svega govorim o DUSTRA-i. Kako je s drugima, niti pitam, niti me to zanima.

Zašto se išlo u tako, uvjetno rečeno, veliku koaliciju? HDZ-u je trebalo 13 ruka, to bi imali samo s DUSTRA-om ili samo s DDS-om. 

-Čak se išlo i na 25! Mislim kako je svatko bio pozvan i mogao je doći svatko tko je htio. Na kraju su se odazvale dvije lokalne stranke i tako je stvorena koalicija od 16 ruku, mada na sjednicama Gradskom vijeća vidimo kako se dosta odluka donese jednoglasno. Vidjet ćemo kako će biti u budućnosti. Vijeće je možda sada malo ‘dosadno’, na DUSTRA je svakako taj partner koji unosi mir i stabilnost i gradonačelniku i ljudima oko njega. Teško je biti gradonačelnik, a nemati svoje Vijeće. To sam okusio, ali i ovo drugo.

Jesu li sjednice Vijeća ‘dosadne’ jer se odluke donose jednoglasno ili zbog nekih drugih razloga? Je li uzrok možda nedovoljno snažna opozicija koja ne uspijeva uputiti neku žešću kritiku? Ili su u Vijeću mladi, relativno neiskusniji političari od onih nešto iskusnijih poput Andra Vlahušića ili Pera Vićana? 

-Sjednice Vijeća nisu toliko burne jer gradonačelnik ima svoju većinu pa puno lakše sve prolazi nego kad je nema. Možda je ljudima koji prate sjednice prije bilo zanimljivije. Mogli bi slobodno kupiti kokice i čekati izravni prijenos umjesto da idu u kino. To sada nije tako što ne znači kako se ne donose kvalitetne odluke i kako Grad ne ide u jednom dobrom smjeru.

Međutim, bi li vama bilo draže da je ta DUSTRA-ina ruka trinaesta jer biste možda bili u nekakvoj boljoj poziciji za određene pregovore? 

-Ne bi jer onog dana kad smo Franković i ja počeli razgovarati o možebitnoj koaliciji, nismo krenuli na način ucjena nego dogovora. Sasvim mi je svejedno je li to 13 ili 25 ruku. Ne opterećujem se ni kako će to ići do kraja mandata.

Kažete kako ste u dobrim odnosima s Frankovićem. U kakvim ste odnosima s Perom Vićanom?

-Vrlo korektnim. Ne komuniciramo puno, ali treba znati tko je nositelj cijele koalicije. To je onaj koji ima najviše vijećnika u Vijeću, a to je HDZ. Onako kako HDZ pregovara s nama, tako vjerujem pregovara i s njim. Nema tu nekih šumova u komunikaciji.

Dok ste bili u prošloj vladajućoj koaliciji, govorili ste kako niste u koaliciji s HNS-om nego s Androm Vlahušićem. S kim ste sada u koaliciji, s HDZ-om ili Matom Frankovićem? Ili s oboje?

-I danas ostajem pri tom stavu. Tad nisam bio u koaliciji s HNS-om nego s Androm Vlahušićem jednako kao što sam danas u velikoj mjeri u koaliciji s Matom Frankovićem prvenstveno. On mi je na neki način jamac kako će se dogovori poštovati i s moje, i s njegove strane. Ne zato što meni smeta HNS ili HDZ ili netko treći nego se na lokalnom nivou vezujem uz čovjeka, a ne političku opciju. Da sam se htio vezivati uz političke opcije, onda ne bih osnivao DUSTRA-u nego bih bio član neke nacionalne stranke što danas nije slučaj. Zato je pojedinac taj koji mi može dati neko jamstvo kako će se nešto realizirati, kako će se nešto napraviti. Jer ako ćemo gledati cijeli kolektiv, onda to u dosta slučajeva zna krenuti u krivom smjeru.

Tijekom prošle kampanje ste ponekad možda čak i dosta emotivno govorili o svojim bivšim koalicijskim partnerima. Spominjali ste tada glinene golubove, stvara se osjećaj kako ste bili povrijeđeni nekim njihovim tadašnjim komentarima. U kakvim ste odnosima danas?

-Bivšeg gradonačelnika Vlahušića ne viđam puno i ne znam gdje je, a kad bih ga vidio naravno kako bih mu se srdačno javio. S ostalima ni tad nisam previše komunicirao, a danas pogotovo. Mi smo stranka koja se od početka nije opredijelila ni lijevo ni desno. Ne znam zbog čega je netko smatrao kako ima veto nad DUSTRA-om. Mi smo stranka koja je vrlo pošteno izašla na izbore gdje su nam svi davali minimalne šanse, no ja sam bio uvjeren u dobar rezultat koji smo na kraju i ostvarili. Ostvarili smo nešto što nitko dosad nije, dakle u dvije godine od samog osnivanja dobili smo tri vijećnika u Vijeću, a bilo je puno debitanata koji su prošli kao bosi po trnju  s osvojenih 200, 300, 400 ili 500 glasova što nije malo, ali je nedovoljno da bi dobili jednoga vijećnika. Mi smo napravili svojevrsno čudo, a čudo će se događati i u budućnosti.

Čujete li se s Vlahušićem danas?

-Ne čujemo se, nismo u kontaktu, ne viđam ga po Gradu. Nismo ostali u lošim odnosima i nismo se posvađali. U životu se događaju razne čudne stvari tako da sam ja krenuo jednim smjerom, a on drugim. Želim mu svu sreću u životu. Protiv njega ne mogu reći niti želim niti jednu lošu riječ jer da sam imao što reći, rekao bih tada dok sam imao mandat. To bi bilo pošteno od mene. Bilo je onih koji su mu bili vrlo bliski, a koji su kasnije, kad su krenuli u nekom drugom smjeru, govorili loše. Ljudi se raziđu, ali ne mora značiti da nakon toga moraju biti u lošim odnosima. Mislim kako je Vlahušić htio sve najbolje za Grad. Nismo se uvijek u svemu slagali, ali nismo se rastali loše.

Osim što je napustio mjesto gradonačelnika zbog zakona popularno nazvanog ‘lex Vlahušić’, on je izašao i iz HNS-a. Dosta se spekulira o njegovoj političkoj budućnosti, ako ona postoji.  Mladi ste, ali ste obavljali važne političke funkcije, koja je vaša procjena?

-Svatko tko se želi baviti politikom je dobrodošao. Imamo svoje političko tijelo, ne strepim od ničije kandidature, a nema ništa loše u tome da ljudi odluče sami izaći na izbore pa nek’ se pokažu junaci. Hoće li se u budućnosti htjeti ponovno kandidirati ili ne, teško mi je to predvidjeti. Ne znam ni je li on osobno točno odredio što planira.

Tijekom prošle kampanje, kad ste se kandidirali za mjesto gradonačelnika, kazali ste kako ćete mu osigurati mjesto savjetnika, ako pobijedite na izborima. Kako sada gledate na to?

-Nisam to kazao kako bih dobio neke bodove. Smatram kako Vlahušić, kad ga se stavi u neki okvir, može puno toga pozitivnog napraviti. Da sam postao gradonačelnik, sigurno bih mu to ponudio. Pošto nisam postao, nemam što ponuditi. To sam zaista mislio. Puno toga pozitivnog se u njemu može naći, jednako kao što je to i s bivšim čelnicima Grada Dubravkom Šuicom ili Vidom Bogdanovićem.

Daleko su lokalni izbori, ali da su sutra, biste li se ponovno kandidirali za čelno mjesto Grada ili biste podržali Frankovića, ako bi se ponovno kandidirao?

-Na izborima sam pokazao svoju snagu kao kandidat i to mi je najvažnije. Sada, nakon svega toga, što se mene tiče mogu još sto puta izlaziti, ili sam ili u koaliciji. Snaga DUSTRA-e se u Dubrovniku zna. Mi možemo biti još bolji.

Otvoreni ste za sve mogućnosti?

-Ne baš za sve. Ako se situacija odvija onako kako se sada odvija, onda čak postoji mogućnost i koalicije prije izbora. Nemam ništa protiv toga da zajedno idemo graditi Frankovića i za naredni mandat, ako sve bude fer i korektno kao što je to slučaj bio i dosad. Vidjet ćemo kako će se stvari odvijati, prerano je govoriti o svemu tome, ali mislim kako Franković može mirno spavati kad je DUSTRA u pitanju i u ovom trenutku ima tri ruke sigurne, a ako sve bude u redu kao što je to bilo i dosad, imat će ih i nadalje. Ako bude onakav kakav je bio i dosad, ima DUSTRA-ine ruke sigurne k’o novac u švicarskoj banci.

Dosta pozitivno pričate o aktualnim gradonačelniku. Možete li istaknuti određene projekte koje je pokrenula ili će tek pokrenuti gradska uprava koji su prema vašem mišljenju najpozitivniji?

-Spletom okolnosti, gradonačelnik i ja smo išli u isti razred i sjedali ‘klupa do klupe’. I kad smo bili na suprotnim stranama, nikada nismo prešli tu neku granicu u smislu da smo govorili jedan protiv drugoga što bi sigurno uvelike otežalo situaciju oko sklapanja same koalicije. Mogu govoriti jedino u superlativima jer smo imali dobar odnos i kad smo bili na suprotnim stranama.

Drago mi je što idu projekti o kojima smo govorili u kampanji. Recimo, vila Čingrija ide u otkup i drago mi je što će Grad biti vlasnik te će se ista otvoriti za građane Grada. Mi kao mlada stranka smo često naglašavali problematiku škola i vrtića pa nam je svakako drago što se ide u nadogradnju ‘Palčice’ i O.Š. Montovjerna. To je još jedan pozitivan primjer kako se treba odnositi prema koalicijskim partnerima. Prije je HDZ te stvari samostalno sastavljao, a drugi su bili obaviješteni na Vijeću, no ti koalicijski partneri su i bili nebitni kao što su HSLS, HSS, HSP i ostali. To su doslovno ‘klimači’ za koje ni rodbina ne glasa tako da se od njih više nije ni moglo očekivati. DUSTRA je, s druge strane, jedna ozbiljna stranka koja samo na ovaj način može i želi funkcionirati. Drago mi je što je što će se u četverogodišnjem mandatu realizirati projekti koje je DUSTRA zagovarala i imala u svom projektu.

Što je s komunalnim pitanjima? Obnašali ste dužnost zamjenika gradonačelnika za komunalne djelatnosti. Koliko ste zadovoljni onim što se radi? 

-Mogu reći kako se i to dobro radi. Uvijek ima novaca za redovno održavanje ulica. Vidjet ćemo hoće li biti u budućnosti nekog značajnijeg projekta vezano uz komunalnu infrastrukturu, ali najave su dobre. Ljudi rade dobar posao, ali prošlo je malo vremena kako bi se dala konačna ocjena po tom pitanju.

Orlanda Tokić ili vi? Tko je bolji zamjenika gradonačelnika za komunalne poslove?

-Bit ću kavalir, žene imaju prednost. Tokić je stručna za posao koji radi, zasad ga dobro vodi i želim joj svu sreću. Nije lako biti zamjenik zadužen za komunalne poslove, puno je teže nego biti zadužen za kulturu. Na kraju pod ‘komunalije’ spada sve, pa i ono što spada pod kulturu. Recimo, kad se na Stradunu održava ‘Kafeterija’, opet zovu zamjenika koji je zadužen za ‘komunalno’ jer se recimo čuje muzika iz obližnjeg lokala pa onda morate slati komunalne redare. To je funkcija kojom se, ne svojom voljom, ponekad zamjerate ljudima što svatko želi izbjeći, ali ponekad morate obavljati i to. Tokić ima jednu lakšu situaciju u odnosu na onu koju sam ja imao jer se bavi čisto komunalnim i prometnim problemima, dok su na mene bili prebačeni i taksisti, i ugostitelji, i sve one skupine koje puno doprinose Gradu, ali donosite odluke koje se ponekad neće svidjeti baš svima i onda ste puno puta na udaru. Ta funkcija me s jedne strane puno ‘istrošila’ u četiri godine, ali me je i izgradila na puno razina.

Kao bivši zamjenik gradonačelnika vjerojatno ste se imali prilike susresti s njihovim pohvalama, ali i kritikama građana. Kako komentirate navode kako se već godinama ulice ‘šminkaju’, a ne rješava se oborinska odvodnja?

-Da pred 500 ljudi stavite Proračun od 500 milijuna kuna i date im zadatak da predlože kako ga potrošiti, svih 500 ljudi će dati drugačiji prijedlog. Teško je reći koji je točan, a koji netočan odgovor. Da bi se zadovoljile potrebe svih, onda bi taj proračun trebao biti u visini od nekih 10 milijardi kuna na godišnjem nivou. Svaka gradska uprava rješava probleme za koje smatra kako su prioritetni, a za četiri godine su građani ti koji će reći jesu li to bili i njihovi prioriteti. Pa vas na izborima građani pohvale ili pokude. Vidjet ćemo što će za četiri godine građani kazati.

Idemo malo na kulturu. Svi koji gledaju sjednice Gradskog vijeća zasigurno su zapamtili vaš gorljiv stav u kojem ste kazali kako se u Gradu Dubrovniku možda i previše proračunskog novca izdvaja za potrebe kulture. Možete li malo elaborirati taj stav? Dubrovnik se najčešće spominje upravo kao Grad bogate kulture. 

-Imamo najveći proračun po glavi stanovnika u Hrvatskoj, ali kada gledamo koliko je ‘otvorenih’ sredstava, onda vidimo kako ona iznose manje od 10 posto proračuna. Onda moramo uzimati kredite za razne projekte. Tome je to tako jer Grad Dubrovnik, kao nijedan grad u Hrvatskoj, u svom proračunu ima velik broj namjenskih sredstava. Imamo proračun od recimo 550 milijuna kuna, od čega je 500 milijuna kuna namjenskih sredstava.

Što se kulture tiče, za nju se izdvaja oko 30 posto proračuna Grada Dubrovnika. Nijedan grad u Hrvatskoj, osim Dubrovnika, za kulturu ne izdvaja više od osam posto iz svog proračuna. Naravno kako se to u javnosti krivo iskonstruiralo u smislu kako sam ja protiv kulture, što nije istina. U nijednom trenutku to nisam rekao, ali mislim kako se smanjenje izdvajanja sredstava za kulturu neće osjetiti na kvaliteti te iste kulture.

Na Ljetnim igrama na godišnjoj razini imate recimo pet ili šest premijera. Tu premijeru treba pripremiti s glumcima koji dolaze i cijele Hrvatske, i neka ih, barem dva mjeseca unaprijed. Međutim, to je 20 glumaca po predstavi plus scenaristi, redatelji, montažeri. Svi oni dva mjeseca u našem Gradu žive vrlo ugodno, dobivaju dnevnice, spavaju na teret poreznih obveznika. Onda se prikaže ta predstava dva puta i nikada više. Nije to nešto što igra 10 godina. I tako pet, šest predstava s novih 30 glumaca. Treba znati kolike su njihove dnevnice, koliko ti ljudi uzimaju novaca poreznih obveznika, a s druge strane imamo jedan pašnjak u Gospinom polju gdje roditelji vode svoju djecu koja treniraju u izrazito lošim uvjetima. Jedno Dugopolje ili Velika gdje je igrao Kamen-Ingrad imaju stadione kakve bismo mi mogli samo poželjeti. To je samo jedan od primjera. Ne zalažem se za to da se ‘kulturnjacima’ oduzme novac u smislu da dođe do pada kvalitete nego mislim kako bi ona ostala ista, uz puno manje izdvojenog proračunskog novca.

Znači, smatrate kako je 30 posto od proračuna za kulturu previše. 

-Smatram kako je previše s obzirom na povratnu informaciju koju dobivamo.

Je li onda osam posto premalo? 

-Ako toliko izdvaja Zagreb ili Varaždin, grad kulture, onda mi možemo izdvojiti recimo 15 posto. Izdvojit ćemo više od njih, a opet ćemo uštedjeti 70 milijuna kuna godišnje za druge projekte. Da pitamo građane putem anonimne ankete jesu li za izgradnju nove sportske dvorane i nogometnog igrališta u roku od četiri godine, u zamjenu za pet novih premijera, uvjeren sam kako bi preko 95 posto ljudi bilo za dvoranu i igralište.

Kod nas je uvriježeno mišljenje kako je dobro kritizirati samo kako bi se kritiziralo nešto pa onda ta destruktivna manjina nekako voli biti glasna. To su ljudi koji u životu nisu ostvarili ništa, koji su nezadovoljni svojim vlastitim životom i meni to nije teško kazati.

Konkretno, tko su ti ljudi?

-To su ljudi koji se javljaju kroz nekakve inicijative, koji su udrugama preko kojih crpe taj isti proračun. I onda su glasni kada se radi o njihovim pravima. Tim ljudima su puna usta kulture, ali kada treba demokratski izabrana vlast na sjednicu Vijeća, onda prave žive zidove i ne daju ljudima ući. To su ljudi koji u 5:00 sati ispred tuđih kuća vole raditi prosvjede, a govore o kulturi. To su ljudi koji vole raditi fotomontaže na račun drugih, a prvi će javno reći kako je to ružno raditi, kad je netko drugi u pitanju. To su vam ljudi koji danas u Gradu govore o kulturi, a sačuvaj me Bože onih kojima oni prezentiraju svoju kulturu. Nisam ja čovjek koji zna sve o svakoj predstavi i o svakom izvođaču, ali se puno pristojnije odnosim prema kulturi nego oni. Na kraju krajeva, to su oni koje danas u Gradu nitko ne poznaje po projektima i to je jedna nebitna skupina koja na izborima u skoroj budućnosti neće vrijediti apsolutno ništa.

O kome pričate, opciji ‘Srđ je Grad’?

-Ako je vama jasno, onda i sam mogu kazati kako su to ljudi koji jedino znaju biti destruktivni i kritizirati kako nešto ne valja. Ne znam govoriti u rukavicama i uvijek ću im to otvoreno reći, kako na sjednicama Vijeća, tako i vama sada. A kažem i njima u lice. Znamo na koji način se govori o kulturi, sigurno ne nekakvim nasiljem, iako će oni prvi osuditi nasilje. Gradonačelnik je bio u pravu kad je kazao kako su to ljudi koji imaju jednu veliku soljenku i vole svima soliti pamet. Ali bi trebali krenuti prvo od svojih redova pa ćemo vidjeti kako ima prostora za puno soljenki kojima bi se njima moglo soliti pamet.

Kad govorite o kulturi, često spominjete sport pa kažete kako bi se za tu namjenu trebalo izdvojiti više novca. Na koje projekte biste vi utrošili taj novac?

-Činjenica je kako će na koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra poći 50, u vrh glave 100 ljudi iz Grada na godišnjoj razini. To nije nužno loše, ali to je činjenica. Kroz sportsku dvoranu prođe na godišnjoj razini 90 posto ljudi koji žive u Gradu. Nebitno prođu li zato što i sami treniraju ili su to članovi njihove obitelji ili jednostavno vode nekoga na trening. To nešto govori. Tamo gdje građani većinom idu bi trebali biti i dobri uvjeti. Kod nas su uvjeti katastrofalni po pitanju i dvorane i igrališta, kako sam već spomenuo. Zemljište sportske dvorane je gradsko pa ne bi bilo problema oko imovinsko-pravnih odnosa. Nisam pobornik rekonstrukcije već postojećeg stanja jer su to samo vatrogasna rješenja. Doslovno sam za to da se ona sruši i napravi sasvim nova dvorana, no bojim se kako će se to dogoditi jedino ako nam se dogodi situacija u Čakovcu prije nekoliko godina gdje je dvorana izgorjela. Stalno ću naglašavati kako je nova dvorana potrebna Gradu. Kao što je moj stranački kolega gospar Riki Rossetti rekao – kuna uložena u sport su dvije manje potrošene na bolesti. Imamo jednu Anu Konjuh, Srđana Lakića, Emira Spahića, Tomića, Hezonju i njima treba skinuti kapu do poda.

Obično su sportska pitanja donekle i komunalna. Smatrate li kako ste iz pozicije zamjenika gradonačelnika mogli napraviti više po tom pitanju? 

-Sport ipak spada pod ingerenciju drugog zamjenika gradonačelnika koji je zadužen za kulturu, obrazovanje i sport. Jesam li mogao bolje? Uvijek se može bolje. Puno mi je lakše sada raditi neke stvari jer imam više vremena za temeljita proučavanja nego prije. Prije od betona nisam vidio cestu i nisam sve stizao. Dobro je da je čovjek samokritičan jer je to preduvjet da u budućnosti bude bolji. Ako mislite kako sve znate, onda vrlo brzo padnete.

DUSTRA je najmlađa stranka u Dubrovniku. Vrlo često znate kazati kako se ona uvelike izdvaja u odnosu na HDZ, SDP, HNS, HSS… Po čemu?

-Bio sam član nacionalne stranke. Izdvajamo se po tome jer mogu kazati neke bitne stvari bez ikakvih sankcija. Da sam izjave o recimo šarulji dao tada, onda bih možda bio izbačen, suspendiran ili kažnjen.  Ovdje imam slobodu da samostalno sazovem konferenciju za medije bez da mislim jesam li se svidio nekakvom Jambu, Hrgu, Beljaku, bilo kome.

Drugo, pozitivno je i to što mogu učlaniti koga želim ili ne učlaniti koga ne želim. Postoje ljudi koji vam dođu samo kako bi vam radili probleme u stranci, a vi ne možete ništa jer ih je recimo poslao predsjednik neke županijske organizacije. DUSTRA je nastala iz kruga prijatelja koji su poželjeli raditi dobre stvari za Grad i drago mi je što je to tako. Kad smo samostalno izašli na izbore pokazali smo svoju snagu. Treba izbrojati do 2 tisuće, a kamoli dobiti toliko glasova što nije lako. No, time su građani pokazali kako žele da ih ljudi iz DUSTRA-e predstavljaju u javnom životu.

Sad ste kazali kako se razlikujete od stranaka kojima upravlja središnjica iz Zagreba, no po čemu se recimo razlikujete od jednog lokalnog Dubrovačkog demokratskog sabora? 

-Mislim kako u DDS-u dosta toga ovisi o jednom pojedincu koji je snažna ličnost. U DUSTRA-i pokušavam graditi jednu drugačiju priču, a ta je kako sam ja nebitan bez stranke. I to ne samo ja, nego i neki budući pojedinac koji bude na čelu iste. Želim graditi priču DUSTRA-e, a ne Željka Raguža, Tomislava Tabaka, Domagoja Carevića ili bilo kojeg drugog pojedinca. Samo zajedno možemo raditi čuda, kao pojedinci ne.

Svojevrsno čudo ste, kako volite kazati, i napravili na prošlim lokalnim izborima. Koji su planovi za budućnost?

-Plan je na svakim idućih izborima biti sve bolji. Drago mi je što su članovi DUSTRA-e prepoznatljivi u javnom životu Grada Dubrovnika i koju god funkciju obnašaju, za njih drugi govore kako su kvalitetni, vrijedni, mladi ljudi i meni je onda srce veliko kao autobus.

Koliko članova trenutno imate?

-Trenutno imamo oko 440 članova. Nismo robovi stalnog broja, ali mi je drago što, uz HDZ, nitko nema ni približan broj takvih članova. Na lokalnim izborima iza sebe ostaviti jedan SDP, HNS, DDS, i ove neke destruktivce, i sve ostale stranke, nešto je što me čini ponosnim, ali i obvezuje kako u narednom periodu ne smijem dopustiti da oni koje smo prestigli, prestignu nas.

Dosta često šaljete priopćenja za medije. Teme se uglavnom tiču nekih lokalnih pitanja, rijetko kad pišete o nekim većim projektima. Zašto izbjegavate te teme? Ili ne izbjegavate nego se jednostavno tako poklopi? 

-Ne volim puno govoriti o temama na koje direktno sami nemamo utjecaja. Da DUSTRA ima saborskog zastupnika, onda bismo preko njega možda i mogli nešto kazati o takvim projektima. U suprotnom komentiranje takvih pitanja nema nikakvog smisla. Što mogu napraviti po pitanju natječaja kojeg recimo raspisuje Država? E, to je pravi populizam što meni znaju ‘prišiti’. A zapravo su populisti baš oni koji puno komentiraju stvari na koje ne mogu uopće utjecati. DUSTRA se prvenstveno bavi onim pitanjima oko kojih mi u Vijeću možemo podići ruku za ili protiv.

Sad ste spomenuli populizam zbog kojeg su vas, kako kažete, prozivali. Osoba ste koja je kao zamjenik gradonačelnika mijenjala bumbete, zavlačila se u šahtove, bila kondukter u autobusu na jedan dan. Plivate i zimi. Što sada Željko Raguž radi kada ništa ne radi? 

-Ne možete ni zamisliti koliko je tim ljudima bilo drago kada sam ja, koji sam ipak nitko osobito važan, ali koji sam tada kao zamjenik gradonačelnika, došao njima pomoći. Oni tu funkciju zamišljaju nešto drugačije, a s druge strane meni ni najmanje ispod časti nije bilo raditi ono što oni rade. To su mi zapravo bili najbolji dani u mandatu. Značilo im je to jer sam iz prve ruke vidio s kakvim se sve problemima i izazovima susreću. Iz kancelarije ne znam kako je njemu prevrnuti kontejner dok pada kiša niti znam kako je osobi kojoj kažem kako mora što prije popraviti šaht kada isti izleti. Treba doći na teren pa vidjeti iz prve ruke kako je to raditi. To je bilo jedno pozitivno iskustvo i sve bih ponovio.

Više nisam 24 sata ‘u igri’ kako sam to bio prije pa imam više vremena za obitelj. Supruga je zasigurno puno sretnija. Bavim se sportom za što sada također imam više vremena. Ipak, ne mirujem puno i nemam osobito vremena za gledanje televizije.

Izvor: dubrovackidnevnik.rtl.hr

Foto: Goran Mratinović

RAGUŽ TOČNO ‘U SRIDU’: ‘Smanjimo sredstva za kulturu pa ćemo imati sportsku dvoranu i sve neophodne projekte!’

Za vrijeme rasprave o Prijedlogu proračuna za 2018. godinu predsjednik Dubrovačke stranke i gradski vijećnik Željko Raguž istaknuo je kako Grad Dubrovnik previše izdvaja za ustanove u kulturi.

‘Dubrovnik ima veliki proračun i to za hrvatske prilike. Za sport se izdvaja 30 milijuna kuna, a infrastruktura nije ni za Babine Grede. Potrebno je napraviti bolan rez u kulturi i prepoloviti iznos od 140 milijuna kuna koji im ide godišnje pa će biti novaca za dvoranu, stadion i ostale stvari koje su nam neophodne’, jasno je kazao Raguž ističući kako nije realno da se čak 30 sredstava troši na kulturu od Dubrovačkih ljetnih igara, DSO-a, UGD, Kinematografa i ostalih ustanova te se to ponavlja već 20 godina, dok s druge strane djelatnici Vrtlara i Čistoće raspolažu samo s devet milijuna kuna godišnje, a svaki dan rade naporne poslove.

Dosada se nitko nije usudio to javno izreći, a sa Ragužem se složio i aktualni dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

‘Kulturne ustanove bi trebale biti produktivnije posebno u kontekstu proizvodnje programa za naše građane. Bio sam nedavno u Salzburgu i oni su mi rekli kako imaju Salzburški ljetni festival na koji dolaze svjetske zvijezde, a grad izdvaja samo 17 posto iznosa, a za ostalo se sami izbore’, kazao je Franković.

SDP-ova gradska vijećnica Tatjana Šimac Bonačić složila se da grad dosta izdvaja za kulturu, ali je istaknula kako im najviše smeta kada dobiju godišnja izvješća, odnosno omjer koji ide na plaće i proizvodnju programa. ‘Trebamo se boriti da to bude drugačije i težiti ka izvrsnosti’, zaključila je Šimac Bonačić.

Onaj tko se najviše usprotivio Ragužu bio je Vijećnik Kandidacijske liste grupe birača Ljubomir Nikolić poručivši mu ‘da istinski ne razumije grad’.

‘Franković me također razočarao jer vas je podržao pa bih volio da zamjenica reagira. Pitao bih Raguža koliko je karata za Ljetne igre kupio a koliko dobio i podijelio svojim prijateljima. Vidim iz njegove reakcije da to nije napravio. Svojim stavom je dokazao kako istinski ne poznaje ovaj grad. Trebali bi se boriti da Ljetne igre ponovo zažive s gradom kako je to bilo prije pa će onda doći brojne zvijezde’, kazao je Nikolić na što mu je čelni čovjek DUSTRA-e odgovorio:

‘Ja imam tri vijećnika u Vijeću, a vi samo jednoga. Vaši simpatizeri upadaju u riječ ljudima za vrijeme javne rasprave. Toliko o vašoj kulturi!’

U obranu Raguža stao je i podpredsjednik DUSTRA-e, također gradski vijećnik Riki Rossetti ističući kako nitko iz Dubrovačke stranke nije mislio napadati kulturu već samo istaknuti  kako se malo izdvaja za sport.

‘Ovo je grad kulture i to će uvijek tako biti, ali ne može Jug dobiti dva milijuna kuna, a Kinematografi preko tri milijuna kuna, a svugdje u svijetu to je privatna djelatnost. Izdvajanjima za sport ne može se niti dobar kafić otvoriti’, zaključio je Rossetti.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić istaknula je kako su planirana sredstva za strategiju sporta.
‘To će nam u budućnosti dati podlogu za realizaciju projekata. Proračun za kulturu je veliki, ali činjenica da smo povijesno grad kulture i da smo bili kandidat za prijestolnicu kulture u ovom kontekstu nije predmet rasprave. Trebamo pojačati apliciranje na EU fondove’, kazala je Tepšić.

Featured Video Play Icon

RAGUŽ U EMISIJI ‘SUSRETI UTORKOM’: Pitate želim li biti direktor Luke Gruž? Mlad sam čovjek, imam ambicije i reference za svaki izazov…

Predsjednik Dubrovačke stranke i gradski vijećnik Željko Raguž bio je gost emisije ‘Susreti utorkom’, urednice Lidije Crnčević, na dubrovnikTV.netu.

Je li politika u Hrvatskoj najunosniji posao? Je li njegov krajnji cilj postati direktor Luke Gruž i hoće li puknuti koalicija s HDZ-om ukoliko se ne udovolji njegovoj ambiciji? Koliko često posjećuje kulturna događanja kad se već zalaže za smanjenje novaca kulturi i povećanje sportu? Kao bliski suradnik bivšeg gradonačelnika i koalicijski partner aktualnog gradonačelnika, kako bi usporedio njihove različitosti i sličnosti? Može li se Andro Vlahušić vratiti u dubrovačku politiku ‘na velika vrata’…samo su neka od pitanja na koje je odgovorio čelni čovjek DUSTRA-e.

DUSTRA-i PREKIPJELO: ‘Tražimo ukidanje PDV-a na avionske karte Dubrovnik-Zagreb!’

Dubrovačka stranka uputila je priopćenje Ministarstvu financija i upravi Zračne luke Dubrovnik u kojem zahtjeva ukidanje PDV-a na avionske karte na relaciji Dubrovnik-Zagreb i obratno za sve građane Dubrovačko-neretvanske županije te ukidanje aerodromskih pristojbi na istoj relaciji.

‘Dosta nam je odsječenosti, izoliranosti i osjećaja zabačenosti ne samo od ostatka Republike Hrvatske već i od Europske Unije. Stoga smo podnijeli zahtjev Ministarstvu financija u kojem tražimo ukidanje PDV-a na avionske karte na relaciji Dubrovnik-Zagreb i obratno za sve građane Dubrovačko-neretvanske županije. Također, zahtijevamo da uprava Zračne luke Dubrovnik ukine aerodromske pristojbe na istoj relaciji’, kazao je predsjednik Dubrovačke stranke Željko Raguž.

Dalje, naglasio je kako krajnji jug Hrvatske nije odsječen samo od Zagreba već i od ostatka zemlje te ostalih gradova Europske unije.

‘Nekoliko puta svjedočili smo otvaranju gradnje pelješkog mosta, a i danas kada je gradnja mosta prihvaćena kao konačno rješenje zabrinjavaju nas prigovori iz susjedne nam države. Tko na kraju ispašta? Ispaštaju stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije zbog neadekvatne povezanosti s ostatkom države. Ispaštaju studenti koji odlaze studirati u druge gradove, ispaštaju građani koji se odlaze liječiti u Zagreb, itd…’, objasnio je Raguž ističući kako besramno skupe avionske karte i aerodromske pristojbe samo dodaju sol na ranu.

‘Država već godinama nije učinila ništa na boljem povezivanju krajnjeg juga. Nije učinila ništa niti onda kada smo ušli u EU, a premda smo potpisnici Schengenskog sporazuma o granicama. Ali nije sva odgovornost samo na državi. Uprava Zračne luke Dubrovnik nije učinila ništa za pojeftinjenje cijene avionskih karata. Cijenu aerodromske pristojbe određuje isključivo Zračna luka Dubrovnik, a ona se godinama naplaćivala našim građanima doprinoseći tako dodatnom osjećaju izoliranosti i izolacije’, bio je jasan u svom priopćenju predsjednik DUSTRA-e.

DUSTRA O GOSPODARENJU OTPADOM ‘Koji je smisao razvrstavanja kad će kućni otpad ponovno završiti pomiješan na odlagalištima?’

Dubrovačka stranka uputila je priopćenje medijima i tako izrazila svoj stav o razvrstavanju otpada.

‘Koji je smisao da građani Dubrovnika u svoje domove nabave (barem tri) kućne kante, marljivo i savjesno razvrstavaju kućni otpad, a zatim isti iznose u tri različite vrećice do odlagališta, kada taj isti otpad završava kao da nikada nije niti bio razvrstan?’, upitali su članovi stranke.

Istaknuli su  kako se svakim danom proizvodnja otpada kućanstava se povećava te kako je Hrvatskoj Zakon o gospodarenju otpadom stupio na snagu još 2013. godine. Dakako istaknuli su kako potpuna provedba tog zakona podrazumijeva svijest građana o važnosti razvrstavanja otpada, ali čak i važnije od toga dobru infrastrukturu (od adekvatnih kontejnera pa do adekvatnog načina zbrinjavanja smeća na gradskim odlagalištima) gospodarenja otpadom. Hrvatska kao članica EU imala je i obavezu modernizirati gradska odlagališta otpada.

‘Kod nas se otpad na odlagalištima još uvijek zbrinjava na hrpu. Jeste li možda znali da je dovoljno da se u tonama odloženog otpada nađe baterija ručnog sata da izazove potencijalnu katastrofu? Ovaj primjer ukazuje na važnost dobrog gospodarenja otpadom koji počinje razvrstavanja kućnog otpada, a završava njegovim adekvatnim zbrinjavanjem prema suvremenim standardima’, naglasili su članovi DUSTRA-e.

Dalje, objasnili su i kako je započela implementacija tog Zakona.

‘Uvođenjem raznobojnih kanti za smeće (plavi za papir, žuti za plastiku i zeleni za miješani komunalni otpad) i edukacijom građana o važnosti razvrstavanja otpada već u kućanstvima. A kako završava provedba ovog Zakona? Završava tako da se otpad razvrstan po kantama za smeće opet pomiješa zajedno najprije u kamionu, a zatim na gradskom odlagalištu.’

‘Ima li onda smisla da Dubrovčani razvrstavaju kućni otpad dok se ne riješi način zbrinjavanja otpada na odlagalištima’, upitali su iz DUSTRA-e.

Raguž: ‘Zaslužujemo imati Trg Dubrovačke republike!’

Željko Raguž, predsjednik DUSTRA-e, u svom priopćenju iznio je mišljenje kako Dubrovačka republika, koja je stara gotovo pet stoljeća i znana je ne samo u Hrvatskoj već i u cijelome svijetu, zaslužuje imati svoj trg!

‘Zanimljivo je kako u našoj metropoli neki od najljepših javnih okupljališta u njihovim imenima odaju počast povijesnim velesilama i znamenitim ličnostima. Tako u samom centru Zagreba postoji Britanski trg, Trg Francuske republike, Ulica Republike Austrije, Trg dr. Franje Tuđmana. U posljednje vrijeme svoj trg dobila je i relativno mlada Republika Hrvatska. Ipak, usred ideja o izmjeni naziva trgova nitko se do sada nije domislio da jedna značajna republika u čitavoj Hrvatskoj još uvijek nije zasluženo dobila svoj trg. Ta republika stara je gotovo pet stoljeća i nadaleko je znana ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Riječ je o Dubrovačkoj Republici’, izjasnio se Raguž.

Dalje, kazao je kako je Dubrovačka republika poznata po tome što svoju samostalnost, sve do dolaska Napoleona početkom 19.st., nije očuvala ratovima kao nastavkom politike drugim sredstvima, već diplomacijom i izgradnjom dobrosusjedskih odnosa sa ondašnjim svjetskim silama. Međutim, takvu samostalnost nije bilo jednostavno očuvati jer se Dubrovačka Republika nalazila na jednom specifičnom rascjepu.

‘S jedne strane duhovno, politički i kulturološki ona je pripadala tadašnjem zapadnom, europskom usudu i struji mišljenja. Dubrovački diplomati, pjesnici, književnici, fizičari i filozofi školovali su se na prestižnim europskim sveučilištima postižući karijere svjetskog glasa i donoseći u Republiku europski duh. S druge strane njezin rubni geografski položaj na samoj granici s Osmanskim carstvom izlagao je Dubrovačku Republiku konstantnoj opasnosti osvajanja i jednoj potpuno drukčijoj istočnjačkoj kulturi koja bi za čas asimilirala proeuropski dubrovački duh. Ono što Dubrovačka Republika danas simbolizira jest prije svega državničku sposobnost i diplomatsko umijeće. Ona je dokaz (a i poučak) da jedna mala republika može ne samo načelno nego i praktično parirati onim silama koje kreiraju političku mapu svijeta. Njezin primjer svjedoči i tome da je politička suradnja Zapada i Istoka zaista moguća,’ istaknuo je.

Predsjednik DUSTRA-e čvrstog je stava kako Dubrovačka republika zaslužuje svoj trg dobiti upravo na biseru Mediterana, svjetski poznatom Dubrovniku kako bi bio na ponos dubrovačkom puku i dubrovačkim braniteljima koji su životom obranili neovisnost Dubrovnika u vremenima kada rješenje nije bilo moguće čak niti famoznom dubrovačkom diplomacijom.

‘Istovremeno Trg Dubrovačke Republike bio bi podsjetnik malim i mladim državama o tome kako se državna moć ne mjeri veličinom države ili oružanim snagama kojima raspolaže nego njezinom sposobnosti da stvara dobrosusjedske odnose pri tome pazeći na svoje interese. Ali isto tako u svjetskom kontekstu Trg Dubrovačke Republike simbolizirao bi sposobnost da se konflikti umjesto ratom riješe dijalogom’, zaključio je nakraju Raguž.